Čvorovi u štitnjači ne znače i bolest

Guša je najčešća bolest štitnjače, a označava povećanu štitnjaču koja luči normalne količinu hormona te je zbog toga i bez simptoma. Tegobe nastaju kada je štitnjača jako povećana, ili kad je uz umjereno povećanje najvećim dijelom smještena iza prsne kosti, a tegobe nastaju zbog pritiska na okolne strukture.

Čvorovi u štitnjači pojavljuju se u određenom postotku očekivano i to ne predstavlja nužno i ozbiljnu bolest. U nas te u drugim zemljama u kojima je dovoljno joda u hrani, učestalost čvorova u štitnjači iznosi oko pet posto (u državama u kojima je jodiranje soli nedovoljno taj je postotak veći).  Za razliku od toga, učestalost zloćudnih tumora u čvorovima u štitnjači vrlo je mala. Čvorovi u štitnjači daleko češće predstavljaju dobroćudne izrasline koje ne zahtijevaju liječenje.

Osnovne pretrage koje će pokazati je li rad štitnjače normalan, jesu kontrola hormona štitnjače i TSH, ultrazvuk štitnjače te po potrebi citološka punkcija suspektne promjene u štitnjači. Citološka punkcija pod kontrolom ultrazvuka omogućuje postavljanje ozbiljnih dijagnoza kada je čvor velik samo dva, ili tri milimetra. Također, određene ultrazvučne karakteristike mogu pobuditi sumnju na ozbiljniju bolest te potrebu za daljnjom obradom. To je naročito značajno kod većeg broja čvorova u štitnjači, kada ih nije moguće sve punktirati.

U određenim slučajevima potrebno je obradu proširiti scintigrafijom, koja pokazuje funkcionalno stanje cijele štitnjače, ali i pojedinih čvorova u štitnjači.

Karcinomi štitnjače predstavljaju najrjeđu bolest štitnjače, sporo rastu, a zbog bioloških karakteristika najvećeg broja tih tumora te dobro razvijene kirurgije štitnjače koja se izvodi u specijaliziranim centrima smrtnost je jako niska, kao i postoperativne komplikacije.

Izvor: štitnjača.hr

 

SheZagreb onlineProfitirajInfopunkt